O nama

Hozići su malo selo koje je prije rata brojalo 186 kuća,, tj naselje smješteno u dolini Japre koje pripada općini Bosanski Novi / Novi Grad .Tokom istraživanja tačno se ne može utvrditi kada je selo dobilo prve svoje mještane kao i sam naziv , postoje tu mnoge špekulacije ali pisani trag o nastanku sela je nemoguće pronaći, ali prema pričama mještana i ehzistenciji određenih plemena / prezimena historijat sela gravira od sredine 18 stoljeca a tokom posljednjih 100 godina se gradilo, razvijalo i širilo u poljoprivredno i društvenom segmentu. Prvenstveno zaslugama dobrih mještana koji su bili marljivi, aktivni i veoma dobro organizovan džemat,uspjelo se realizirati niz projekata koji su bili dio društvenog dobra. Do 1990 tih godina Hozićani su svojim radom i aktivnostima napravili nekoliko značajni društvenih akcija (pokretanje i izgradnja osnovne škole, izgradnja društvenog doma, izgradnja lokalno komunikacionih drumskih puteva i njihovo nasipanje , izgradnja mosta na rijeci Japri,izgradnja mlina na rijeci Japri i izgradnja manji mostića na pritokama itd.. ). Selo Hoziće krasi prirodno reljefni položaj gdje je okruženo sa planinanama , brdima i rijekama. Rijeka koja prolazi kroz selo i koja krasi njegov prirodni izgled je rijeka Japra , koja dijeli selo na dva dijela gornji dio mahale i donji dio mahale ( polje  ).

Glavni fokus mještana od 1945 pa sve do 1970 ih godina je bio u razvijanju i obradjivanju sopstvenog poljoprivrednog dobra, stim da zbog geografskog položaja većina stanovništva je gravirala sa radom u Hrvatskoj,Sloveniji i jednim dijelom u Njemačkoj ( odlazak radika 1970 ih godina ) . Poslije 1980 ih godina jedan dio mještana je počeo tražiti zaposlenje izvan granica stare Jugoslavije što je itekako doprinijelo razvijanju i širenju samog sela.

Važno je spomenuti da Hozići i njihovi mještani sve do 1990-tih godina su u kontinuitetu imali povećanja broja stanovnika, pa pri tome popisi iz 1971 , 1981 , 1991 najbolje pokazuju sliku o porastu broja stanovnika, Naime važno je istaknuti da u maju 1992 godine većina mještana je bila prinudjena napustiti svoje domove zbog progona koji su doživjeli ,te se samim tim geografska slika stanovništva zanaćajno promijenila.

Važno je istaknuti da je selo glasilo za jedno od najorganiziranijih mjesta u dolini Japre a najveću ljepotu sela je krasila činjenica da je selo sa priključenom Kulinom brojalo preko dvadesetak različitih prezimena ( Mehinović, Hamzagic, Kahrimanović, Bajrić, Sejdinovič,Halilović,Dizdarević, Džafič, Delalić, Mimić, Mašinović , Arslanović, Hodžić, Ćenanović, Okanović, Isaković, Suljič, Babić, Bijeljac, Mijatović, Panić itd.. ) U prijeratnom periodu selo je imalo svoju osnovnu školu koja je bila stacionirana u donjem dijelu mahale tj između kuća Rešida Mehinovića-Hajre Mehinovića i Hašima (Haškana)Mehinovića i Tajiba Halilovića . Škola osnovna je izgrađena 1952 godine na osnovu sredstava koje je obezbijedila opština Bosanski Novi , nažalost ta ustanova je u ratu porušena kao i mnoge kuće . 

 Mještani sela Hozići nakon završena 4 razreda u selu , osnovno školovanje do 8-og razreda su nastavljali u Donjim Agićima,  a srednju školu su išli u grad Bosanski Novi ,generacije poslije 1980 tih godina sve lakše su pronalazile poslove u svojoj struci jer se nivo obrazovanja značajno promijenio . Svakako je to doprinijelo još boljem razvoju samog sela.

U našim slijedećim rubrikama ćemo pisati o mještanima koji su se isticali tokom posljednjih 50-70 godina i koji su dali značajan doprinos razvoju našeg sela.Selo je krasila činjenica da svaka akcija koja je započeta a odnosila se na opšte dobro je uspješno realizirana jer su ljudi bili veoma složni i marljivi.

Podaci o popisu stanovništva se nalaze u tabelarnom prikazu

Galerije